Candida albicans je diploidna gljiva uobičajena u ljudskom organizmu. Pogoduju joj tamna i vlažna mjesta, poput usta, probavnog i mokraćnog sustava, genitalija i kože. Kod zdravih osoba imunosni sustav i dobre bakterije kontroliraju broj kandide u crijevima i pomažu u njihovoj eliminaciji. Poremeti li se imunosni sustav ili nastane neka infekcija, njihov broj se poveća i razvija se stanje koje nazivamo kandidijaza. Često je povezana s nekom drugom bolešću ili infekcijom, ali može biti i izolirani fenomen, koji se često povlači bez liječenja. Postoje još neki sojevi koji uzrokuju infekciju kandidom, no puno su rjeđi (Candida tropicalis, Candida glabrata, Candida parapsilosis, Candida stellatoidea, Candida krusei i dr.).

Gljivične infekcije u usnoj šupljini uglavnom su povezane s Candidom albicans, koja je dio fiziološke flore usne šupljine. Kandidijaza se pojavljuje kad se, pod utjecajem nekoga lokalnoga ili sistemskog čimbenika, poremeti fiziološka flora usne šupljine.

Razvoju oralne kandidijaze pogoduju suhoća usta i niži pH sline, oslabljen imunitet, hormoni, prehrana, stres, okolni čimbenici, loša proteza, loša higijena, pušenje, sistemske bolesti ili stanja, prirođeni ili stečeni poremećaji imunosnog sustava, uzimanje imunosupresiva i kortikosteroida, manjak B vitamina i šećerna bolest. Češća je kod ljudi koji konzumiraju alkohol, cigarete ili drogu, te onih koji se lošije hrane.

Razvoju infekcije kandidom sklonije su žene - kod čak 80 posto njih postoje uvjeti koji pogoduju razvoju neke vrste kandide. S obzirom na to da na osjetljivost utječu i ženski spolni hormoni, znatnije promjene mogu se događati za vrijeme menstrualnog ciklusa ili trudnoće, jer je tada povišena razina progesterona. Kod žena je, osim oralne, vrlo česta i vaginalna infekcija kandidom, koja se manifestira bjelkastim iscjetkom i neugodnim mirisom. Često se zaraze i bebe preko majčina mlijeka prilikom dojenja, ali i mala djeca. Razvoju oralne kandidijaze u starijoj dobi izloženije su osobe koje nose zubnu protezu.

Vidljivi simptomi su bjelkaste, siraste nakupine u usnoj šupljini, bijeli jezik, otečena donja usna, okus metala u ustima, loš zadah, krvarenje gingive, čirevi i napukao jezik. Simptomi se mogu pogoršavati za vlažna ili maglovita vremena ili nakon konzumacije kvasaca. Dijagnoza se postavlja na temelju kliničke slike i nalaza mikološkog brisa.

Akutna pseudomembranozna kandidijaza (soor) - Javlja se kod novorođenčadi (zbog prolaska kroz porođajni kanal majke), a kod odraslih se povezuje s anemijom, imunodeficijencijom i bolestima poput dijabetesa, HIV-a i malignih bolesti. Ako takvo stanje potraje, prelazi u kronični oblik.

Akutna atrofična kandidijaza - Nastaje uglavnom nakon primjene antibiotika, kortikosteroida ili imunosupresiva. Simptomi su bol, pečenje, metalni okus, atrofična sluznica s eritematoznim (crvenkastim) dijelovima i tzv. goli jezik (nestaju papile s jezika - depapilacija).

Kronična hiperplastična kandidijaza - Javlja se zbog loše oralne higijene i češća je kod starijih ljudi, osobito pušača i nositelja proteze, no može biti povezana i s nekim uznapredovalim sistemskim bolestima ili uporabom antibiotika.

Kronična atrofična kandidijaza - Javlja se kod starijih ljudi s karakterističnim promjenama, a povezana je s nošenjem proteze i bezubom čeljusti. Javljaju se dva oblika. Protetski palatitis javlja se kod nositelja gornje proteze. Zahvaća nepce i manifestira se upalom i crvenilom sluznice nepca, koje se širi duž cijelog ležišta proteze. Kod takvih slučajeva važno je voditi brigu o higijeni proteze (oprati je svaki put prije i poslije uporabe, a tijekom noći je držati u bornoj vodi). Angularni heilitis (žvale) je upala kutova usana koja se očituje crvenilom i osjećajem pečenja na spoju usana, a može prijeći u brazde i kraste. Povezuje se sa sniženim zagrizom bezube čeljusti, nošenjem neodgovarajuće proteze ili manjkom B vitamina.

Mukoakutna kandidijaza - Vezana je uz genetiku i stečene imunološke poremećaje. Naglašena je tijekom pada imuniteta, a simptomi su pečenje, žarenje i teškoće pri gutanju.

Tijekom infekcije kandidom trebalo bi pripaziti koju hranu unosimo u organizam. S obzirom na to da ugljikohidrati pogoduju razmnožavanju gljivica, njih bi svakako trebalo izbjegavati. To podrazumijeva slatkiše, kolače, med, mlijeko, mliječne proizvode i namirnice s brašnom i škrobom. Preporučuje se uzimanje pripravaka koji jačaju imunitet, poput kefira, češnjaka, crnog kima, voća i povrća, te vlaknaste hrane. Slobodno se mogu jesti jaja, perad, meso, riba i avokado.

Oralna kandidijaza liječi se lokalnom primjenom antimikotika (protugljivičnih lijekova), od kojih se najčešće primjenjuju nistatin kapi i mikonazol gel, isključivo prema preporuci liječnika i u određenim dozama, otprilike tijekom dva tjedna.

Preporučuju se i pojačana oralna higijena, posebno kod nositelja proteza, te konzumiranje probiotika i odgovarajuća prehrana.

Teži slučajevi zahtijevaju propisivanje jačih lijekova, poput flukonazola. Kod takvih stanja potrebno je napraviti krvne pretrage, posebno zbog manjka B vitamina i željeza, te ako postoji sumnja, i pretrage na bolest poput HIV-a.

S obzirom na to da kandidijaze nastaje zbog poremećaja imunološkog odgovora domaćina, koji se javlja zbog neke druge bolesti ili stanja, važno je napraviti određene pretrage i liječiti primarnu bolest.