Krpelji.

Krpelji su sitni paučnjaci veličine 3 do 5 mm. Žive u travi, niskom raslinju, na drveću. Hrane se krvlju ptica, sisavaca i čovjeka. Aktivni su od travnja do rane jeseni. Mogu biti prenosioci zaraznih bolesti: lajmske borelioze, kojoj je uzročnik spiroheta Borrelia burgdorferi ili krpeljnog meningoencefalitisa, kojem je uzročnik virus iz roda flavivirusa. U kontinentalnoj Hrvatskoj je najrasprostranjeniji šumski krpelj, Ixodes ricinus, a u Dalmaciji, pseći krpelj, Rhipicephalus sanguineus, koji prenosi rikecije, koje uzrokuju mediteransku pjegavu groznicu. Ipak, vjerojatnost zaraze je mala, jer je samo mali broj krpelja zaražen uzročnicima zaraznih bolesti.

Kako se zaštiti od krpelja.

Boravak u prirodi je, posebice među niskim raslinjem, povezan s rizikom mogućeg kontakta s krpeljima.

1. Tijekom boravka u prirodi valja odjenuti dugu odjeću i zatvorenu obuću.

2. Izbjegavati odjeću tamnih boja, na kojoj se krpelj teže uočava.

3. Izbjegavati odjeću na koju se krpelj lakše zakvači.

4. Na otkrivene dijelove tijela ili odjeću nanijeti repelent.

5. Šetati obilježenim stazama, izbjegavati prolazak kroz raslinje.

6. Nakon šetnje pregledati odjeću i tijelo u potrazi za krpeljem.

7. Cijepljenjem protiv krpeljnog meningoencefalitisa se postiže zaštita 3 do 4 godine.

Preporučene mjere u slučaju uboda krpelja.

Krpelj luta nekoliko sati dok ne nađe mjesto uboda (najčešće područje iza uha, zatiljka, vrata, pazuha, trbuha, prepona, iza koljena, kod djece glava). Mjesto uboda krpelja se ne preporučuje premazivati nikakvim sredstvima. Krpelj tada može ispuštati više sline, i time se povećava vjerojatnost zaraze. Krpelja treba izvaditi živog. Važno ga je čim prije ukloniti, jer je rizik od infekcije veći što je krpelj duže pričvršćen. Lakše ga je odstraniti u prvih nekoliko sati nakon uboda.

1. Oprati ruke.

2. Pincetu prebrisati antiseptikom.

3. Krpelja valja obujmiti pincetom, posve uz kožu, te ga laganim povlačenjem izvući iz kože.

4. Mjesto uboda dezinficirati alkoholom.

5. Pratiti mjesto uboda.

6. U roku od 2 do 30 dana nakon uboda zaraženog krpelja na mjestu uboda se može pojaviti karakteristično crvenilo prstenastog oblika, koje se polako širi, a u središtu postupno blijedi (Erythema migrans). U slučaju pojave navedene kožne promjene potrebno je javiti se liječniku.

7. Infekcija virusom krpeljnog meningoencefalitisa u većine osoba prolazi kao blaga bolest praćena vrućicom, općom slabošću, klonulošću, bolovima u mišićima i drugim nespecifičnim simptomima. Kod manjeg broja zaraženih dolazi do razvoja kliničke slike zahvaćenosti moždanih ovojnica. U slučaju pojave navedenih simptoma potrebno je javiti se liječniku.