Vrtoglavica je lažan osjet kretanja tijela ili okoline. Obično se osjeća rotacija (okretanje) ili vrtnja, no neki bolesnici imaju osjećaj zanošenja u jednu stranu.
Vrtoglavica je simptom (nije bolest) a mogu je pratiti mučnina i povraćanje. Može biti prisutan i nistagmus (nehotični pokreti očnih jabučica). Pravu vrtoglavicu moramo razlikovati od stanja sličnih vrtoglavici poput ortostatske hipotenzije, periferne neuropatije, djelovanje nekih lijekova i alkohola, presinkope zbog metaboličkih i kardiovaskularnih uzroka.
Prava vrtoglavica je posljedica oštećenja vestibularnog sustava (organa za ravnotežu u unutrašnjem uhu), vestibularnog živca i vestibularnih jezgara središnjeg živčanog sustava. Razlikujemo centralne vrtoglavice (uzrok je u središnjem živčanom sustavu) i perifernu vrtoglavicu (uzrok je u organu za ravnotežu u unutarnjem uhu ili u 8. moždanom živcu).
Centralni tip vrtoglavice javlja se rjeđe, a nastaje kao posljedica bolesti mozga i žila u predjelu vestibularnih jezgara moždanog debla i malog mozga. Može se javiti i kod demijelinizacijskih bolesti (multipla skleroza), tumora, ozljeda glave, posebnog tipa migrene i epileptičkog napadaja. Karakteristično za centralni tip vrtoglavice je da nije izrazita, a mogu je pratiti dvoslike, smetnje gutanja, govora, motorički ispadi te poremećaj svijesti.
Periferni tip vrtoglavice izazivaju bolesti perifernog živca (neurinom 8. moždanog živca) i bolesti organa za ravnotežu.
Neurinom je benigni tumor koji raste iz ovojnice vestibularnog živca, a manifestira se postepenim nastankom vrtoglavice koju prati nagluhost i šum u uhu. Terapija je kirurška.
Bolesti organa za ravnotežu uključuju benignu paroksizmalnu položajnu vrtoglavicu, vestibularni neuronitis te Menierovu bolest.
Benigna paroksizmalna položajna vrtoglavica je načešća. Nastaje iznenada kod pokreta glave i vrata i kratkog je trajanja. Praćena je mučninom i nagonom na povraćanje. Uslijed promjene položaja glave dolazi do pomaka otolita iz makule u polukružni kanalić, što izaziva vrtoglavicu.
Liječi se pozicijskim manevrima, vježbama za ravnotežu te lijekovima (benzodiazepini, antiemetici, betahistin).
Kod vestibularnog neuronitisa vrtoglavica je vrlo jaka i traje nekoliko sati do nekoliko dana. Praćena je mučninom i  povraćanjem. Uzrok je upala, češće virusna nego bakterijska.
Menierova bolest karakterizirana je trijasom simptoma: vrtoglavica, šum u uhu i nagluhost. Uzrok je nepoznat. Pri promjeni položaja glave bolesnik osjeća jaku vrtoglavicu na zahvaćenoj strani, praćenu mučninom i povraćenjem. Javlja se nestabilnost pri hodu i zanošenje. Simptomi traju od nekoliko minuta do nekoliko sati. Liječi se vježbama za ravnotežu i lijekovima (benzodiazepini, antiemetici i betahistin).

Kod dijagnosticiranja vrtoglavice treba ustanoviti da li se radi o sličnim stanjima ili pravoj vrtoglavici. Ako se radi o vrtoglavici, da li je centralna ili periferna. Dijagnostika uključuje mjerenje krvnlg tlaka, pulsa, SpO2,mjerenje tjelesne temperature, EKG i laboratorijsku obradu. Kod sumnje na centralnu vrtoglavicu, bolesnik se upućuje na neurološku obradu.