Malnutriciju definiramo kao loš nutritivan status organizma u koju uključujemo brojan spektar bolesti kao štu su marazam, kvašiokor, kaheksija, pretilost i dr. Sarkopenija se također ubraja u malnutriciju, a prema definiciji ESPEN-a* definirana je smanjenjem mišićne mase, snage i smanjenom funkcijom mišića. U osoba starije životne dobi prevalencija sarkopenije seže i do 70% hospitaliziranih bolesnika. Sarkopenija je opasno stanje koje povećava rizik od komorbiditeta. a povezana je s pogoršanjem prognoze osnovne bolesti te većeg rizika smrti posebice u pacijenata koji su podvrgnuti operativnom zahvatu. Procijenjuje se da preko 40% pacijenata koji se podvrgavaju ortopedskim zahvatima imaju sarkopeniju. Sarkopenija povećava rizik od pada, fizičke nesposobnosti i značajno povećavaju postoperativni rizik i morbiditet. Unatoč čestom povezivanju sarkopenije s osobama mršave građe, valja imati na umu da osobe sa sarkopenijom mogu biti i pretile s viškom masnog tkiva.

Sarkopenija može biti primarna kad je usko povezana s procesom starenja (atrofija mišićnog tkiva) ili sekundarna gdje nastaje kao posljedica bolesti (maligne, kronične bolesti), nedovoljnog nutritivnog unosa proteina ili nedovoljne fizičke aktivnosti.

U osoba koje su pod povišenim rizikom od sarkopenije valja procjeniti količinu mišićnog tkiva, funkciju i snagu mišića kako bi što prije započeli s liječenjem. Pritom se služimo preporukama i algoritmima Europske radne grupe za sarkopeniju u starijih osoba koje navode slijedeće:

Mišićna masa procijenjuje se denzitometrijom (DXA), bio-električnom impedancijom (BIA) ili kompjuteriziranom tomografijom (CT). Iako je kompjuterizirana tomografija superiornija nad ostalim pretragama zbog količine zračenja procjena mišićne mase vrši se većinom impendacijom i denzitometrijom. Magentska rezonanca također je precizna u procijenjivanju mišićne mase, ali zbog svoje cijene i dostupnosti se ne primijenjuje često u Hrvatskoj. Oslabljenu funkciju mišića procijenjujemo mjerenjem brzine hoda ili testom ustajanja sa stolice (snaga mišića donjih udova). Smanjenu mišićnu snagu možemo utvrditi testom rukohvata i dinamometrijom.

Sarkopenija je dijagnosticirana kada su ispunjena 2/3 kriterija : smanjena mišićna masa, snaga i oslabljena funkcija.

Brojna istraživanja ukazuju na povezanost sarkopenije s lošijim postoperativnim tijekom. Neke studije ukazuju kako rehabiltacija i vježbanje mišića u prije operativnom periodu znantno smanjuju dužinu bolničkog oporavka. Kako bi se spriječila ili umanjila već postojeća sarkopenija potrebno je nadomjestiti izgubljene mišiće vježbom i suplementacijom. Smjernice preporučuju unos proteina od 1.2 g/kg/dan, suplementaciju kreatinom (0,03-0,5 g/kg) prije i nakon treninga, leucinom 3g/dan i omega-3 masnim kiselinama koje utječu pozitivno na anabolizam mišića.