Usporedno s rastom i dobivanjem na težini dijete se razvija psihomotorno i mentalno. Sva ta obilježja daju cjelokupnu sliku zdravstvenog stanja djeteta, dakle sliku pravilnog rasta i razvoja.

Svako dijete ima svoj vlastiti razvoj  - „ put „ u svoj budući život – s vrlo malim odstupanjima od  uobičajenog  razvoja.

Novorođenče već prvih dana života pokazuje svoju motorno – refleksnu – aktivnost. Vrlo dobro je razvijen refleks sisanja, gutanja i refleks traženja usnama. Postoje još neki takozvani primitivni refleksi, koji ako su prisutni iza  3. do 6.  mjeseca tada su to mogući znaci sporijeg ili zakašnjelog dozrijevanja živčanog sustava ili su pak prvi znaci mogućeg većeg ili manjeg oštećenja centralnog nervnog sustava, mozga.

Među važne reflekse koje smatramo primitivnim ubrajamo :

                       -  refleks obuhvaćanja -  refleks straha  ( Moroov  refleks )

                       -  refleks  hvatanja  (Robinsonov refleks )

                        -  tonični  klonični vratni refleks  (  Magnusov refleks )

Refleks obuhvaćanja  možde se i izaziva tako da se u blizini glave djeteta jako pljesne  ili naglo puste ruke djeteta ili pak jače udare o podlogu. Na jednu od tih akcija – podražaja dijete zabaci glavu unatrag, raširi ih tako da izgleda da nešto obuhvata- Uz sve to može i jače zaplakati.

Ovaj refleks je jako važan. Gledano na reakciju ekstremiteta, oni moraju biti simetrični. Nije dobro ako samo  jedan ekstremitet  odgovori na podražaj. Njegova pojava samo n jednoj strani može značiti , pojavu  mogućeg krvarenja na suprotnoj strani od one na koja nema odgovora ili bar nije simetričan u odnosu na drugu stranu od podražaja. Izostanak pravilnog odgovora na podražaj  na jednoj strani znači mogućnost krvarenja ili moguće oštećenje na drugoj strani mozga  budući da svaka strana mozga upravlja suprotnom stranom tijela. 

Pojava asimetrije ovog refleksa osim što može značiti krvarenje u mozgovini, može biti uzrokom prijeloma kosti ruke, iščašenja zglobova ili pak radi povrede perifernog živca ma istoj strani na kojoj nedostaje odgovor na podražaj. Ako se ovaj refleks ne može izazvati tijekom prvih dana života znak je oštećenja ili nekih drugih patoloških događanja u lubanjskoj jami. Ovaj refleks se gubi  približno do kraja 2. tromjesjeća.

Refleks hvatanja nastaje nakon podražaja djetetova dlana prstom ili nekim predmetom. Reakcija djeteta je hvatanje prsta ili predmeta u čvrsti stisak. Kada se podraži taban od pete prema prstima, oni se skvrče kao da hvataju. Ovaj refleks  najčešće nestaje do kraja  4. mjeseca života.

Magnusov vratni  refleks nastaje kao odgovor  na naglo okretanje djetetove glave u jednu stranu. Na istoj strani na koju je okrenuta glava novorođenčeta, ono ispruži ruku i nogu. Pri tome se na drugoj strani noga i ruka skvrče. Takav stav djeteta podsjeća na stav boksača ili mačevaoca. Ovaj refleks nestaje krajem  6. mjeseca života novorođenčeta.

U prvim mjesecima života položaj glave i tijela je asimetričan. šake su čvrsto stisnute, glavu vrlo teško ili malo odiže. Za to vrijeme najrazvijeniji  osjećaj je osjećaj  gladi i žeđi. Kada dijete zadovolji te osjećaje onda iza toga često, nešto duže spava, a ako je budno onda je pretežno mirno. Ako uz sve to je još čisto i suho tada djeluje zadovoljno.

Plač se najčešće javlja kada je dijete mokro, nečisto, gladno ili pak ako  ima probleme s većom količinom zraka u želudcu ili crijevima. Veća količina zraka najčešće  se dovede u želudac ubrzanim  sisanjem. Drugi dio većih količina zraka u probavnom sustavu djeteta nastaje prilikom metabolizma – probavi posisane hrane bez obzira radili se o majčinom mlijeku ili  adaptiranom mlijeku-kolokvijalni nazvanom formula mlijeko.

Plač, problemi koji nastaju radi veće količine  plinova u želucu i crijevima nazivaju se novorođenački grčevi - kolike. Te poteškoće javljaju se kod muške djece između 1. i 6.  mjeseca života. ženska djeca te poteškoće imaju  u razmaku od  2. do 5. mjeseca s daleko manjim intenzitetom od muške djece.

Ako je dijete na prsima,  smanjenje kolika se postiže vremenski kraćim dojenjem a u pauzama dijete je potrebno držati okomito kako bi se lakše podrignulo. Nakon postignutog podrigivanje, dijete se opet može staviti na prsa, te nakon dužeg dojenja opet  ponoviti isti postupak  za podrigivanje.

U odnosu na vrijeme dojenja nude se dvije varijante  dojenja:

 - hranjenje  dojenčadi  svaka 4 sata bez obzira  na podatak  budnost ili ne.

 - Drugi  način je takav da se dijete stavi na prsa na njegov „ zahtjev „ .

      Pun  želudac bilo zraka ili mlijeka je  test  sitost. Dakle test i  objava sitosti postiže se kada dijete  napuni želudac  u punom kapacitetu  te pri takvom stanju  šalje adekvatni signal. Isto tako mozak šalje signale gladi ako je želudac prazan ili poluprazan.

Smatra se da nije preporučljivo  a možda i nedopustivo dozvoliti  da  dijete spava između hranjenja više od 4 sata u komadu  bez  hrane. Razlog leži u metaboličkoj jetrenoj   sposobnosti – zrelosti, dakle  da  masti pretvara   u  šećere i obratno. Od približno trećeg mjeseca starosti djeteta ,  jetra je metabolički – funkcionalno sposobna- zrela.