ŠEĆERNA BOLEST

I PRAVILNA PREHRANA

Tijekom posljednja dva desetljeća u cijelom je svijetu znatno porastao broj oboljelih od šećerne bolesti ili dijabetesa. Prvi čimbenik koji se navodi kao uzrok nastanka "inzulin-neovisnog dijabetesa" je neadekvatna prehrana često povezana s prekomjernom tjelesnom težinom (preko 80% dijabetičara koji boluju od ovog tipa dijabetesa je pretilo).

U normalnim fiziološkim uvjetima nivo glukoze u krvi posljedica je djelovanja inzulina – hormona gušterače. Nakon obroka koncentracija glukoze u krvi poraste i tako povećana koncentracija aktivira lučenje inzulina. Taj hormon potiče ulazak glukoze u stanicu i njeno iskorištavanje. U svakom slučaju inzulin ima tu ulogu da snižava vrijednost glukoze u krvi. Šećerna bolest (lat. diabetes mellitus) je sindrom koji često definiramo kao metaboličku bolest povezanu s poremećajem u metabolizmu ugljikohidrata, masti i proteina. Uzrok ove bolesti je nedostatak ili neučinkovitost inzulina. Kod tih bolesnika prehrana igra ključnu ulogu.

Adekvatnom prehranom uvelike možemo utjecati na prevenciju dijabetesa neovisnog o inzulinu koji se obično javlja kod pretilih osoba nakon 40. godine života. Takozvana "dijabetička dijeta" koju liječnik propisuje pacijentu nakon što se ustanovi da je kod njega došlo do javljanja ove bolesti, predstavlja onu "idealnu prehranu" kakvu bismo svi morali provoditi čitav život. Dijabetička dijeta je regulirana, izbalansirana prehrana kojom se želi spriječiti hiperglikemija i regulirati metabolizam masti i glukoze. Ona se temelji na uravnoteženom unosu svih hranjivih sastojaka, ugljikohidrata, bjelančevina i masnoća, a treba biti bogata hranjivim tvarima poput vitamina i minerala.

PLAN I DISCIPLINA

Preporuča se da se prikladni obroci uzimaju upravo u vrijeme liječenjem potaknutoga najjačeg djelovanja inzulina, a kada je njegova aktivnost slabija treba se suzdržati od uzimanja hrane. To se može postići planiranjem obroka svakodnevno u isto vrijeme s ujednačenom količinom kalorija, ali i ugljikohidrata jer su upravo oni najizravnije odgovorni za porast glukoze u krvi.

U planiranju obroka treba prije svega svladati kako odmjeriti potrebnu količinu određene hrane, takozvane porcije, mjerice ili jedinice. Dok se ne stekne iskustvo, to se u početku može naučiti vaganjem odnosno mjerenjem volumena. Vrlo je praktično također i uspoređivanje s veličinom nekog poznatog predmeta ili primjerice s veličinom šake ili dlana.

METODA TANJURA

Najjednostavniji pristupi planiranja obroka koriste se tzv. metodom tanjura. Tanjur se zamišljenim crtama dijeli na jednu polovicu te dvije četvrtine. Jedna četvrtina tanjura ispunjava se hranom bogatom škrobom: proizvodima od žitarica, mahunarkama, a druga četvrtina hranom bogatom bjelančevinama, kao što je nemasno meso ili riba. Polovicu tanjura može se ispuniti povrćem s malo škroba (lisnato povrće, brokula). Posebno su predviđene mjerice voća i mliječnih proizvoda.

U nastavku upoznajte se s namirnicama koje se preporučuju a koje ne preporučuju ukoliko bolujete od šećerne bolesti te složite svoje idealni tjedni jelovnik.

NAMIRNICE

TJEDNI JELOVNIK

Zablude o prehrani kod dijabetesa

Potrebno je jasno naglasiti da pravilna prehrana u šećernoj bolesti nije neka posebna dijabetička dijeta već zapravo zdrava, uravnotežena prehrana koja se općenito preporuča svim ljudima.

Sažeto, za osobe sa šećernom bolešću vrijede iste preporuke kao i za svakoga: jesti žitarice s puno voća i povrća, a malo masnoća, soli i šećera.