Postoji niz čimbenika koji utječu na nastanak ateroskleroze i njezinih posljedica. Ti su čimbenici rizika u međuodnosu te posljedično umnožavaju rizik za nastanak srčanih bolesti. Stoga je bitna ukupna procjena kardiovaskularnog rizika te kontrola više čimbenika rizika jer će to dovesti naposljetku do prevencije kardiovaskularnih bolesti.

Promjenama čimbenika rizika smanjuje se smrtnost od kardiovaskularnih bolesti za 50% !

Kome procijeniti ukupni kardiovaskularni rizik?

Procjena ukupnog kardiovaskularnog rizika preporučuje se kod svih osoba s povećanim rizikom za obolijevanje od kardiovaskularnih bolesti. Prema smjernicama preporuča se da se rizik procjenjuje kod svih muškaraca u dobi iznad 50 godina, a kod žena iznad 40 godina te da se ono mjeri svakih 5 godina, a kod visokorizičnih i češće. Također se preporuča redovita procjena kod osoba koji imaju u obiteljskoj anamnezi člana obitelji koji je prerano obolio od srčane bolesti, kod pušača, osoba s povišenim krvnim tlakom, osoba koje boluju od šećerne bolesti, te kod onih koji imaju povišene lipide u krvi.

Za nastanak ateroskleroze najvažniji su čimbenici rizika:

• dob (muškarci iznad 45, a žene iznad 55 godina)
• muški spol
• češća pojavnost srčanog ili moždanog udara u obitelji
• povišene masnoće u krvi
• povišen arterijski tlak
• pušenje
• šećerna bolest
• prekomjerna tjelesna težina (posebno kod onih s nakupljanjem mas oko trbuha)
• nedostatna tjelesna akvnost stres.

Kako procijeniti ukupni kardiovaskularni rizik?

Kao pomoć za procjenu ukupnog kardiovaskularnog rizika služimo se tzv. SCORE tablicama, koje se temelje na podacima o životnoj dobi i spolu, ukupnom kolesterolu, HDL kolesterolu (tzv. dobrom kolesterolu), arterijskom tlaku i pušenju.

Iz njih se može iščitati kolika je vjerojatnost u postocima da osoba umre od nekog kardiovaskularnog događaja u sljedećih 10 godina. Tablice su dostupne u elektroničkoj verziji, na www.heartscore.org

Rizik za kardiovaskularne bolesti podijeljen je u četiri stupnja: mali, umjereni, veliki i vrlo veliki rizik, a ovise o broju i izraženosti čimbenika rizika, o pridruženim ranijim bolestima srca i krvnih žila, oštećenju ciljnih organa u sklopu šećerne bolesti te o vrijednosma iz SCORE tablica. Tako, primjerice, bolesnici s preboljenim infarktom ili moždanim udarom imaju vrlo visok kardiovaskularni rizik. Tu spadaju i dijabetičari s još jednim čimbenikom rizika, teški bubrežni bolesnici ili oni sa SCORE-om većim od 10%.

U skladu s novim smjernicama, pretraživanje populacije na čimbenike kardiovaskularnog rizika trebalo bi se provodi u svih muškaraca starijih od 40 i u žena starijih od 50 godina. Prevencija kardiovaskularnih bolesti cjeloživotni je proces. U primarnoj i sekundarnoj prevenciji izrazito je važno u što većoj mjeri smanjiti čimbenike rizika za aterosklerozu na koje možemo utjecati. Potrebno je istovremeno liječenje svih čimbenika rizika. Ako se ne postignu ciljne vrijednos jednog čimbenika rizika, ukupni se rizik ipak može smanji jačim smanjivanjem drugih čimbenika. Promjena načina života i pridržavanje preporuka o liječenju može uvelike pridonijeti smanjenju rizika od nastanka srčanog infarkta i moždanog udara.