Hematurija je prisutnost krvi u mokraći, a može biti makroskopska ili mikroskopska. Kod makroskopske je krvavi urin vidljiv na prvi pogled, a kod mikroskopske je vidljiva prisutnost eritrocita u urinu mikroskopskom pretragom sedimenta urina.

Hematuriju može prouzročiti infekcija, upala ili ozlijeda genitourinarnog sustava, a dijeli se na prerenalne, renalne i postrenalne.

Prerenalne mogu biti uzrokovane koagulopatijama, antikoagulacijskim liječenjem, bolestima vezivnog tkiva te anemijom srpastih stanica.

Renalne nastaju uslijed glomerulonefritisa, IgA nefropatija, benigne obiteljske hematurije, vaskulitisa, a-v malformacija, eritema multiforme, lupusnog nefritisa, pijelonefritisa, fibrocistične bolesti bubrega, intersticijskog nefritisa, anemije srpastih stanica, zloćudnih tumora i ozlijeda.

Postrenalne nastaju kod urolitijaze, upale mjehura, prostate, mokraćne cijevi, benigne hiperplazije prostate, zloćudnih tumora, ozlijeda i stranih tijela u mokraćnoj cijevi.

Do 20. godine života najčešći uzroci su akutne upale mokraćnih organa, glomerulonefritisi i kongenitalne anomalije. Od 20. do 60. godine najčešći uzroci su akutne upale mokraćnih organa, urolitijaza, ozlijede te tumori bubrega i mokraćnog mjehura. Nakon 60. godine kod muškaraca do hematurije može doći zbog hiperplastično promijenjene prostate. Krvarenja su češća kod bolesnika na antikoagulacijskoj terapiji, pri čemu je gotovo uvijek u podlozi još i bolest mokraćnih organa.

Dijagnostička obrada uključuje laboratorijsku dijagnostiku, citološku obradu, UZV mokraćnih organa, cistoskopiju, i.v. urografiju i CT obradu s kontrastom, te specijalistički urološki pregled.
Terapija je simptomatska, ovisno o dijagnostičkoj obradi. U blažim slučajevima uključuje antibiotike i analgetike, a u kompliciranijim u obzir dolazi i operativno liječenje.