Karijes je bolest tvrdog zubnog tkiva koja dovodi do postupnog razaranja zubne strukture. Razlikujemo karijes cakline (početni karijes), karijes dentina i cementa (uznapredovali karijes). Ako se ne liječi, početni karijes prelazi u uznapredovali i uništava strukturu zuba do korijena. Osim što uzrukuje bol na toplo, hladno i slatko, može uzrokovati i niz drugih bolesti u organizmu.

Ako je karijes površinski, stomatolog ga liječi u jednom posjetu i na zdravo tkivo postavlja ispun. 

Velik broj bakterija uzrokovan lošom oralnom higijenom pogoduje širenju i nastanku karijesa. Neka znanstvena istraživanja povezuju mnogobrojne bolesti sa nesaniranim karijesom. Kao komplikacija širenja upale jest upala oka (celulitis oka), upala mozga (meningitis), bolesti srca... Posebno su ugroženi pacijenti sa srčanim zaliscima i trudnice. 

Posebnu pažnju moramo obratiti na trudnice. Nedovoljna oralna higijena uzrukuje taloženje plaka i nastanak zubnog karijesa. Mineralizacijom plaka nastaje zubni kamenac koji uzrukuje parodontitis. Preporuka je sanirati sve karijese prije trudnoće, ako je to moguće. Ako je potrebno, karijesi se liječe i u trudnoći, svakako prije poroda. Također se preporuča češće čišćenje kamenca u trudnoći, kako ne bi došlo do nastanka parodontitisa. Bakterije iz usne šupljine majke se mogu prenijeti na dijete. 

Karijes se dijagnosticira kontrolnim pregledom kod stomatologa, rendgenskom snimkom i uzetom anamnezom. Preosjetljivost zuba na toplo, hladni i slatko, svakako upućuje na nastali karijes. Preporuka stomatologa jesu kontrolni pregledi svakih 6 mjeseci, sa redovitim čišćenjem tvrdih zubnih naslaga (zubnog kamenca).