Ova stara narodna poslovica pogotovo vrijedi u slučaju karijesa i bolesti zubnog mesa.

Često se susrećemo s pacijentima koji u našu ambulantu dolaze nakon dugog odgađanja zbog straha ili neugode od dentalnog zahvata. Najčesće se radi o odraslim osobama s velikim ispunima s rubnim karijesom, zaostatnim korijenovima ili parodontozom u nekom od stupnjeva. Važno je reći da danas zaista nema razloga za strah od stomatologa jer se u gotovo svim slučajevima može primejniti lokalna anestezija i zahvat odnosno brušenje ili vađenje zuba učiniti bezbolnim.

Zato je važno objasniti neke od osnovnih preventivnih zahvata kojima možemo unaprijediti svoje oralno zdravlje, te tako spriječiti mnoge buduće probleme.

Na prvom mjestu je pravilno provođenje oralne higijene. Pranje zuba svaki dan minimalno 2 puta, te čišćenje zubnim koncem ili interdentalnom četkicom. Redoviti kontrolni pregledi kod stomatologa barem jednom godišnje, a kod djece i češće, do 3 puta godišnje. Ovdje još spada i čišćenje zubnog kamenca jednom godišnje. Ovim postupcima sprječavamo nastanak gigivitisa - upale zubnog mesa koja ako je kronična i dugotrajna može prijeći u parodontitis - upalu potpornih tkiva zuba.

     PARODONTITIS

Djeca su posebna skupina jer se kod njih ovim najjedostavnijim zahvatima može postići puno toga, spriječiti nastanak karijesa i održati zube zdravima za dugi niz godina. Na taj način možemo našoj djeci pokloniti zdrave zube za čitav život- što nije mala stvar!

Dijete od malena treba navikavati na odlazak stomatologu, pa ga se već od pojave prvog zubića može dovesti na pregled i upoznavanje sa stomatologom i dentalnom ordinacijom. Roditelji trebaju također imati pozitivan stav o stomatologu i prenjeti ga na dijete bez straha i nervoze. Oni moraju shvatiti da je njihova uloga presudna i započinje od rođenja. Dijete ne treba navikavati na slatka pića i zaslađene čajeve, kao ni noćno hranjenje bočicom miljeka jer ovaj šećer koji na taj način čitav dan (i noć!) pliva oko dječjih zubića često uzrokuje cirkularni karijes ( tzv. karijes bočice). Naravno da dijete može jesti slatko, ali kao mali međuobrok ili  desert i nakon toga popiti vode koja će to isprati. Djeci kod toga pomaže i priroda, pojačana salivacija otplahuje šećere sa zubića i na taj način ih čisti. Od poajve prvog zubića trebalo bi dijete navikavati na pranje zuba, a od navršene 2. godine svakako prati zube barem svaku večer prije spavanja.

   CIRKULARNI KARIJES MLIJEČNIH ZUBA

Od preventivnih zahvata na mliječnim zubima može se raditi premazivanje ili topikalna fluoridacija (direktno nanošenja preparata fluora na površinu cakline). Flour ima mogućnost ugradnje u caklinu i na taj način stvara "čvrsći sloj cakline" ili remineralizira početnu karijesnu leziju (početni karijes). 

Novo doba nastupa oko 6. godine s pojavom prvih trajnih zuba, kutnjaka i prvih donjih sjekutića. Zube treba prati čvrsto i redovito, te posjećivati stomatologa dva puta godišnje. Sada stomatolog može učiniti više preventivnih zahvata kao što je pečačenje fisura, pečatni ispun ili samo premazivanje (topikalna fluoridacija).

Pečaćenje fisura preventivni je postupak kojim se fisurni sustav i jamice zuba štite od pojave karijesa. Fisure i jamice su područja zuba nedostupna samočišćenju i optimalnom četkanju i zbog toga su podložna zubnom karijesu. Zahvat je jednostavan: zub se očisti i premaže zaštitnom smolom koja stvrdnjava te na taj način štiti zub. Indikacije za pečaćenje određenog zuba postavljaju se na temelju procjene karijes rizika kod djeteta.

 PEČAČENJE FISURA NA KUTNJAKU

Pečatni ispun (preventivna kompozitna restauracija, pečatna restauracija) ustvari nije pravi preventivni zahvat, već je kombinacija restaurativnog i preventivnog zahvata, ispuna i pečata. Zahvat se odabire kad je karijesom zahvaćen vrlo mali, ograničeni dio fisure. Tada se odstranjuje samo karijesom promijenjena caklina i/ili dentin, kavitacija se restaurira, a ostatak zdravog fisurnog sustava se pečati.